11 savjeta koji će vam pomoći da uživate u teravih-namazu

Foto: Ilustracija / pixabay.com

Posao, škola i(li) skoro sve ostalo, za većinu nas, postaje izgovor koji koristimo da bi izbjegli prisustvo teravih-namazu. Kada se naredni put u vaš um polahko uvuče ideja ili izgovor za izostavljanje teravih-namaza kažite sami sebi: „Pa, teravih-namaz je samo jednom godišnje, u jednom mjesecu.“ Možda nećete imati prilike da klanjate teravih-namaz naredne godine. Zato ne bi trebali tražiti razne izgovore za njegovo izostavljanje.

7. Ne zapostavljajte obavezne (farz) namaze

Teravih-namaz je dobrovoljni, neobavezni namaz (nafila). U čitavom zanosu i uzbuđenosti zbog teravih-namaza nemojte zapostaviti i zanemariti obavezne (farz) namaze.

8. Izbjegnite gubitak elana i klonulost tijelom i duhom

Više puta se desi da u toku mjeseca ramazana, posebno tokom nekoliko posljednjih dana, počinjemo osjećati malaksalost, klonulost tijelom i duhom, a entuzijazam koji se javljao u pogledu teravih-namaza u prvim danima mjeseca ramazana počinje iščezavati, blijediti i nestajati. Da bi održali i oživjeli taj entuzijazam možete probati neke nove stvari, naprimjer, odlazak na teravih-namaz sa prijateljem, formiranje kružoka u džamiji nakon teravih-namaza sa nekoliko prijatelja itd. Najvažnije je podsjetiti se zašto idemo na teravih-namaz svakog dana i stalno obnavljati i revidirati naše namjere (pitanje iskrenog nijjeta).

9. Voda je vaš prijatelj

Nosite flašicu vode sa sobom kako bi se osvježili tokom pauza između rekata teravih-namaza.

(U nekim zemljama praktikuje se običaj da se nakon klanjanja svaka dva ili četiri rekata teravih-namaza pauzira i to vrijeme iskoristi za kraći odmor, razmišljanje o namazu, učenim ajetima za vrijeme namaza, učenje Kur’ana ili dova, kraće predavanje, ders, vaz, osvježenje vodom i slično. Na taj način postiže se jači i dugotrajniji efekat teravih-namaza koji, u svom doslovnom prijevodu, i nosi značenje „namaza odmora“, bilo da se radi o fizičkom odmoru, psihičkoj relaksaciji, odvajanju od svakodnevnice i posvećivanju ibadetima. Muslimani su taj namaz klanjali tako što su dugo učili Kur’an na kijamu, a dugo su ostajali i na ruku’u i na sedždi. Zar se neko može odmoriti u namazu kod kojeg se ne zna da li je kraći kijam, ruku’ ili sedžda? Zar se uopće neko odmara tako što sjedi, leži ili spava na samo nekoliko trenutaka, da ne kažem sekundi? Možda je ovo praksa o kojoj bh. ulema treba razmisliti kao o mogućoj „alternativi“ za „maratonskih“ 20 rekata teravih-namaza, kako se to praktikuje u većini naših džemata. Učenje jednog ajeta, po mogućnosti što kraćeg, na svakom rekatu teravih-namaza, nosi nekoliko mogućih opasnosti: selektivno pristupanje Kur’anu gdje se jedan njegov dio preferira u odnosu na drugi samo na osnovu dužine ajeta; pogrešnog učenja Kur’ana kroz nejjasan, netačan i neprecizan izgovor harfova i  neprimjenjivanje tedžvidskih pravila zbog brzine učenja; zatim pogrešno primjenjivanje pauzalne i početne forme – al-waqf wa’l-ibtida’ – za vrijeme učenja Kur’ana zbog čega dolazi do iskidanja ajeta iz konteksta, nejasnih značenja, pogrešnih interpretacija… Islamski učenjaci su se razišli po pitanju dužine učenja Kur’ana na teravih-namazu, a njihova mišljenja gravitiraju od onog da se na jednom rekatu uče sure približne veličine suri El-Hudžurat i sure koje hronološki i kvantitativno slijede poslije nje, zatim stava i mišljenja da se na svakom rekatu uči dvadeset do trideset ajeta, a to se temelji na predaji od Omera, r.a., u kojoj se navodi da je pozvao tri imama-učača i tražio da pred njim uče Kur’an; prvom je naredio da na svakom rekatu prouči trideset ajeta, drugom dvadeset pet, a trećem dvadeset; i konačno do mišljenja koje se prenosi od Ebu-Hanife, Allah mu se smilovao, da imam treba proučiti na svakom rekatu deset ajeta, te da je ovakav postupak najljepši, jer je sunnet da se jedanput završi hatma na teravih-namazu. Kada je Ebu-Hanife spomenuo hatmu jedanput, mislio je pod time da je broj rekata na teravih-namazu tokom cijelog mjeseca ramazana šesto rekata, a broj ajeta u Kur’anu je približno šest hiljada. Kada se na svakom rekatu prouči deset ajeta, završit će se hatma. Stav o ovom pitanju u našem kontekstu treba zauzeti odgovorna ulema na nivou Islamske zajednice, a svako pojedinačno rješavanje ove problematike vjerovatno može dovesti do nesuglasica, nerazumijevanja, nesporazuma i razdora u džematu. U biti, šta je bliže sunnetu, naša sadašnja praksa ili ovo što predlažemo? Op. prev.)


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Zatvori

Newsletter

Najnovije

Urednik

Mensur Kerla

Nastavnik Tefsīra i Povijesti islama u JU Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu | MA Tefsīra