Otići ili o(p)stati

Foto: Ilustracija / pixabay.com

Govoreći o izazovima i iskušenjima kroz koje su prolazile minule generacije i prijašnji narodi, Kur’an, između ostalog, spominje i protjerivanje iz rodnog kraja (El-Hašr, 8.), a na određenim mjestima u istu ravan dovodi ljubav prema vlastitom životu i ljubav prema zavičaju i domovini (En-Nisa’, 66.).

Nedaće rata i iskušenja mira

Bosanskohercegovački muslimani su, ne tako davno, bili iskušani nedaćom napuštanja vlastite rodne grude radi spašavanja života. Danas se je pred njima, ali i drugim etničkim i vjerskim skupinama u Bosni i Hercegovini, nova dilema: ostati u domovini i suočiti se sa nagomilanim problemima, ili otići iz nje pod neko drugo nebo tražeći bolje uvjete za život. Ako se nekada iz domovine išlo da bi se sačuvao život, jer je to bio jedino rješenje, danas se, uglavnom, odlazi da bi se kvalitet života unaprijedio.

Podaci koji govore o broju mladih osoba koji trajno žele napustiti domovinu nesumnjivo ukazuju da se radi trendu koji je, barem se tako sada čini, poprimio oblik epidemije. U toku identifikacije krivaca za ov(akv)o stanje, mnogi već kupuju karte u jednom pravcu i vjerovatno zauvijek napuštaju jedinu zemlju koju mogu zvati domovinom.

Dok pokušavamo razaznati i shvatiti motive onih koji odlaze, ječe riječi upućene domovini i onima koji ostaju. Govoriti ružno o domovini i to vrlo agresivno zaodjenuti u vulgarnosti i nepristojnosti, nije od edeba muslimana. Muslimani se trebaju biti protiv svakog oblika nasilja, zuluma i nacionalističkog fanatizma. Ali, islamu nije strano iskazivanje ljubavi prema domovini.

Nepoštivanje domovine i onih koji je doživljavaju svojom vrijeđa i nipodaštava sve one koji su je čuvali, branili, gradili i u nju investirali i vlastite živote. Ako je tačna tvrdnja da se najmanje govori kad nas se najviše tiče, onda je naša tišina na vrijeđanje domovine djelimično razumljiva, ali i zabrinjavajuća.

Čak se i u slučaju razvoda braka, tog Allahu, dž.š., najmržeg dozvoljenog djela prema jednoj predaji, traži da razilaženje prate blagost, dostojanstvenost i lijepo otpremanje: “Puštanje može biti dvaput, pa ih ili velikodušno zadržatiili im na lijep način razvod dati…” (El-Beqare, 229.) 

Najbolji za druge

Kako to da, uz ogromne rizike i kalkulacije, odlazimo u nepoznato, oslanjamo se na uređn(ij)e sisteme, pristajemo krčiti tuđe imanje dok vlastitu avliju ne želimo pomesti? Interesantno je da, postajući članovi nekog drugog društva, građani druge države, pristajemo na sva pravila, propise, uredbe i pravne okvire, što je svakako ispravno, a kada se na istim stvarima insistira u domovini, onda smo izbirljivi, sumnjičavi, destruktivni i pasivni. 

Karunova percepcija prosperiteta

Gledamo li u taj “novi svijet”, možda, očima nekih iz Musaovog, a.s., naroda koji su, ugledavši Karuna u svoj njegovoj raskošnosti, čeznuvši isključivo za životom na ovome svijetu, povikali: “Ah, da je i nama ono što je dato Karunu, on je, uistinu, presretan.” (El-Qasas, 79.)

Kur’anska sura “Jusuf” nas uči: iza sedam plodonosnih godina uslijedilo je sedam sušnih, bolesni je – ozdravio, zatvorenik je – oslobođen, odsutni se – vratio, teškoća je – prošla. Prilike i okolnosti su, dakle, promjenjive. Kur’an nas bodri:

“Ako vi dopadate rana, i drugi rana dopadaju. A u ovim danima Mi dajemo pobjedu sad jednima, a sad drugima, da bi Allah ukazao na one koji vjeruju i odabrao neke od vas kao šehide – a Allah ne voli nevjernike – i da bi vjernike očistio, a nevjernike uništio.”

Alu ‘Imran, 140-141.

Našu domovinu ponovo zapljuskuju valovi iskušenja i izazova. Ona je naša lađa koju neprestano moramo nadgledati, čuvati, osiguravati i ojačavati. Lađa je izdržljiva koliko i njena posada koja njome upravlja i putnici koji koriste njene blagodati. Ona im pruža utočište, smiraj i sigurno putovanje. Napuštanje lađe pri prvim naznakama oluje koja se sprema ne znači da smo sigurni na morskim bespućima. Obično isti talasi koji rastoče snažnu konstrukciju lađe budu uzrokom i naše propasti.


Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Zatvori

Newsletter

Najnovije

Urednik

Mensur Kerla

Nastavnik Tefsīra i Povijesti islama u JU Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu | MA Tefsīra