Kodifikacija i umnožavanje Mushafa u vrijeme halife Osmana ibn ʻAffana, r.a.

Foto: Ilustracija / unsplash.com/

Osmanov Mushaf (time indirektno i Mushafi umnoženi u njegovo vrijeme), kompiliran na ovaj način, bit će revidiran više puta i proučen (izložen) ashabima u prisustvu halife Osmana, r.a. Kao takav postao je referentni primjerak, izvornik – Al-Muṣḥaf Al-Imām (المصحف الإمام), i ubrzo je umnožen u više primjeraka (kopija) koji će biti poslani u različite pokrajine islamske države.

Ključnu ulogu u kodifikaciji i umnožavanju mushafa imao je primjerak Mushafa koji je Hafsa, tada već udovica Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s., ustupila halifi Osmanu, r.a. Prema nekim predajama, Osman, r.a., je neposredno nakon što je dobio Hafsin primjerak mushafa koji datira iz vremena halife Ebu Bekra es-Siddika, r.a., pristupio umnožavanju mushafa. Zadatak je, kao što smo to ranije vidjeli, povjeren specijalnoj komisiji koju su činili Zejd b. Sabit, ʻAbdullah b. Zubejr, Seʻid b. ʻAs i ʻAbdur-Rahman b. Haris b. Hišam. Drugi aspekt, zapravo različitu metodologiju, koju je odabrao halifa Osman, r.a., za realizaciju svog nauma u pogledu kodifikacije i umnožavanja mushafa, saznajemo iz drugih naracija koje navode dvanaest osoba koje su bile uključene u ovaj zadatak.1Detaljnije o procesu kodifikacije i umnožavanju mushafa u vrijeme halife Osmana, r.a., moguće je pronaći u: El-Aʻzami, Muhammed Mustafa, History of Qur’anic Text from Revelation to Compilation: A Comparative Study with the Old and New Testaments, s.a., Leicester: UK Islamic Academy, str. 89.

Halifa Osman b. ʻAffan, r.a., poduzeo je sve neophodne korake opreznosti kako bi ovaj važan zadatak bio povjeren najsposobnijim i najuglednijim osobama. Osim toga, on je koristio svaku priliku da se posavjetuje sa drugim ashabima Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s., čime je, u određenom smislu, šira muslimanska zajednica tog vremena bila uključena u kompletan proces. Najistaknutiji među ashabima i najbliži Allahovom poslaniku, s.a.v.s., dali su podršku halifi Osmanu b. ʻAffanu, r.a. Osobe kod kojih su se nalazili zapisani dijelovi muṣḥafa donosili bi iste i predavali Zejdu b. Sabitu, r.a., koji bi potom pristupio reviziji, verifikaciji i ocjeni autentičnosti. Pokušavalo se i saznati ko je prepisivač tih fragmenata Kur’ana i da li je taj proces vođen direktno pred Allahovim poslanikom Muhammedom, s.a.v.s. Tako je, kroz sistematičan i dugotrajan proces, kompiliran nezavisni i jedinstveni primjerak mushafa. ʻAlija ibn Ebi Talib, r.a., amidžić Muhammeda, s.a.v.s., rekao je: „Da sam ja tada bio na vlasti, uradio bih sa mushafima isto onako kako je to uradio Osman, Allah mu se smilovao.“2Navedeno prema: Ed-Dani, Ebu ʻAmr Osman ibn Seʻid, El-Mukniʻu fi maʻrifeti mersumi mesahifi ehli-l-emsari, (2010.), Rijad: Dar Et-Tedmurijja, str. 159-160.

„Rezultati rada te komisije urodili su plodom. Sačinjen je i umnožen prvi mushaf Kur’ana sa jedinstvenom i općeprihvaćenom ortografijom. Činjenica da nije bilo vokalizacije i dijakritičkih znakova omogućavala je da se tekst Kur’ana čita na više načina. Poznate kira’etskeverzije dobile su tako svoju zakonsku verifikaciju, dok su ostale verzije proglašene nevažećim i po njima se Kur’an više nije mogao učiti. Uz to, halifa je naredio da se unište sve privatne zbirke, listovi ili predmeti na kojima je pisan Kur’an, kako u budućnosti ne bi došlo do podjela u vezi s primjenom različitih verzija učenja Kur’ana.“3Šošić, Dževad, Veza između kiraeta i Osmanove ortografije Kur’ana, (2005.), Sarajevo: Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i El-Kalem, str. 30.


Bilješke   [ + ]

1. Detaljnije o procesu kodifikacije i umnožavanju mushafa u vrijeme halife Osmana, r.a., moguće je pronaći u: El-Aʻzami, Muhammed Mustafa, History of Qur’anic Text from Revelation to Compilation: A Comparative Study with the Old and New Testaments, s.a., Leicester: UK Islamic Academy, str. 89.
2. Navedeno prema: Ed-Dani, Ebu ʻAmr Osman ibn Seʻid, El-Mukniʻu fi maʻrifeti mersumi mesahifi ehli-l-emsari, (2010.), Rijad: Dar Et-Tedmurijja, str. 159-160.
3. Šošić, Dževad, Veza između kiraeta i Osmanove ortografije Kur’ana, (2005.), Sarajevo: Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i El-Kalem, str. 30.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Zatvori

Newsletter

Najnovije

Urednik

Mensur Kerla

Nastavnik Tefsīra i Povijesti islama u JU Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu | MA Tefsīra