Memoriranje (hifz) i pismena evidencija kur’anskog teksta u doba Poslanika, a.s.

Foto: Ilustracija / pixabay.com

Ukratko, za vrijeme Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s., Kur’an nije bio sabran u jednu zbirku (mushaf) ili u istovrsne listove (suhuf), zbog okolnosti i razloga koje smo prethodno pojasnili. Iako je zapisivan u njegovo, a.s., vrijeme, sjedinjavanje zapisanih fragmenata Kur’ana, pod stručnim nadzorom i ekspertizom najučenijih ashaba i naročitih pisara Objave (kuttabu-l-vahj), dogodilo se u vrijeme prvog halife Ebu Bekra es-Siddika, r.a., o čemu ćemo nešto opširnije govoriti u nastavku rada.

Islamski učenjaci razilaze se u pogledu broja ashaba Muhammeda, s.a.v.s., koji su pred njim napamet proučili kompletan Kurʼan. Nema sumnje da je veliki broj ashaba napamet znao kompletan Kurʼan. Mnogi su znali manji ili veći broj kurʼanskih sura, ali je predmet rasprave jasno i nedvosmisleno preciziranje broja (i imena) ashaba čije je učenje (a time i hifz) potvrdio, odobrio i verificirao Muhammed, s.a.v.s. Više predaja i djela u ovom kontekstu spominje četvericu ashaba, a to su: Muʻaz b. Džebel, Ubejj b. Kaʻb, Zejd b. Sabit i Ebu Zejd. Neki učenjaci navode, uz spomenute ashabe, i Ebu-d-Derda’a i Osmana b. ʻAffana, r.a.1Vidi više: Ez-Zerkeši, Bedruddin Muhammed b. ʻAbdillah, El-Burhanu fi ʻulumi-l-Kur’an, (2008.), I tom, Kairo: Mekteba Dari-t-turas, str. 241-243. Ovo, naravno, nije kompletna lista imena ashaba Muhammeda, s.a.v.s., koji su pred njim (pro)učili nešto iz Kur’ana Časnog.

„To što su mnogi u Poslanikovoj zajednici bili sposobni zapamtiti duge kur’anske odlomke ne čudi naučnike koji poznaju društva s dominantnom usmenom komunikacijom. Većina ljudi iz iskustva zna da čak i u modernim društvima, gdje je pisanje i tekstualno dokumentiranje općeprisutno, obični ljudi zapamte mnogo informacija, poput broja lične karte, važne datume rođendana i raznih godišnjica članova svoje porodice, na desetke telefonskih brojeva i adresa, sportske statistike, imena država i njihove prijestonice, imene predsjednika država itd. U društvu kakvo je Arabija bila u 7. stoljeću, društvu u kojemu se još nije dobro razvilo pismo, bilo je još češće i mnogo važnije da se memorizira ogromna količina informacija o rodoslovu, historiji i kulturi.“2Mattson, Ingrid, Priča o Kur’anu: Historija Kur’ana i njegovo mjesto u životu muslimana, (2015.) s engleskog prevela: Azra Mulović, Sarajevo: Centar za napredne studije i El-Kalem, str. 130.

I pored toga što je usmena predaja (at-talaqqī – التلقي) imala dominantnu ulogu u čuvanju i prenošenju Kur’ana, Poslanik, s.a.v.s., imao je naročite pisare Objave – kuttabu-l-vahj (كتاب الوحي) koji su zapisivali objavljene kur’anske ajete. Radilo se o osobama koje su bile najbliže Poslaniku, s.a.v.s., i koje su uživale ogromno povjerenje muslimana. Među njima su bila četverica pravednih halifa (Ebu Bekr es-Siddik, Omer ibn el-Hattab, Osman b. ʻAffan, ʻAlija b. Ebi Talib), Zejd b. Sabit („najsposobniji u ovom poslu“3Handžić, Mehmed, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, (1972.), II izdanje, Sarajevo: Gazi Husrev-begova medresa, str. 30., Sabit b. Kajs, Ubejj b. Kaʻb, Muʻavija ibn Ebi Sufjan, Halid b. Velid, ʻAbdullah b. Sʻad b. Ebi es-Sarh, Muʻaz b. Džebel, Hanzala b. Rebiʻa, Zubejr b. ʻAvvam, El-Mugire b. Šuʻbe, ʻAbdullah b. Erkam i dr. Kada bi Poslaniku, s.a.v.s., bilo objavljeno nešto iz Kur’ana, makar se radilo samo o dijelu ajeta, on bi pozvao nekog od pisara, a zatim bi im zapovjedio da zapišu objavljeno. O tome postoje brojne vjerodostojne predaje.


Bilješke   [ + ]

1. Vidi više: Ez-Zerkeši, Bedruddin Muhammed b. ʻAbdillah, El-Burhanu fi ʻulumi-l-Kur’an, (2008.), I tom, Kairo: Mekteba Dari-t-turas, str. 241-243.
2. Mattson, Ingrid, Priča o Kur’anu: Historija Kur’ana i njegovo mjesto u životu muslimana, (2015.) s engleskog prevela: Azra Mulović, Sarajevo: Centar za napredne studije i El-Kalem, str. 130.
3. Handžić, Mehmed, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, (1972.), II izdanje, Sarajevo: Gazi Husrev-begova medresa, str. 30.
Zatvori

Newsletter

Najnovije

Urednik

Mensur Kerla

Nastavnik Tefsīra i Povijesti islama u JU Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu | MA Tefsīra